Blogeraj

    Saznajte prvi

    Prijavite se na naš newsletter i budite prvi obavešteni o novostima sa našeg servisa.

    What's Hot

    Pakovanje hrane za kućne ljubimce: Saveti za uspešan posao

    16. marta 2023.

    Najlepši uskršnji kolači koji treba da se nađu na vašoj trpezi ovog Uskrsa

    14. marta 2023.

    Bitni faktori koji najbolje porodične restorane razlikuju od onih običnih 

    13. marta 2023.
    Facebook Twitter Instagram
    Facebook Instagram
    Blogeraj
    PRIJAVA
    • Naslovna
    • Blog
      • Kolumne
      • Posao
      • Kultura
      • Dom i porodica
      • Vaspitanje i obrazovanje
      • Lepota i Zdravlje
      • Kuhinja
      • Turizam
      • Ekologija
      • Kreativa
      • Zanimljivosti
    • Edukacija
      • Saveti za blogere
      • Kursevi / Obuke
      • WordPress saveti
    • Postani bloger
    • Kontakt
    Blogeraj
    Ekologija

    Nemojte zaboraviti da „naša“ planeta nije samo naša

    Predrag KonatarevićBy Predrag Konatarević24. marta 2021.1 komentar4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr WhatsApp VKontakte Email
    Share
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

    Prve složene životinje i biljke počele su da naseljavaju Zemlju pre nekih 570 miliona godina, ako je verovati naučnicima. Obrazovani su takvi ekosistemi, gde je svaki njegov delić  u sprezi sa svim ostalim. Danas postoji približno ok 1,3 miliona različitih životinjskih vrsta, a procena je da milioni njih još uvek nisu otkriveni! Nažalost mnoge životinjske ali i biljne vrste nikada neće ni biti otkrivene, jer svakoga dana zbog gubitka staništa, lova, zagađenja atmosfere, tla i voda u svetu izumre 50 – 100 vrsta biljaka i životinja. Treba naglasiti da je izumiranje neke vrste nepovratno!

    Prirodna ravnoteža i lanac ishrane

    U prirodi postoji balans, prirodna ravnoteža, gde je svaka vrsta u potpunosti povezana sa ostalim vrstama u svom okruženju. U jednom ekosistemu, staništu, deluju različiti faktori: grabljivci, biljojedi, vegetacija, mikroorganizmi, bakterije…  I tako se stvara jedinstveni lanac ishrane. Svaka karika ovog lanca veoma je bitna i od njegove ravnoteže zavisi opstanak svih vrsta, pa čak i naše.

    Čovek je kao svesno i inteligentno biće možda jedini koji može da ugrozi ovaj savršeni balans koji je uspostavljen i koji uspešno egzistira milionima godina unazad.

    Supergrabljivac

    Našu vrstu, homo sapijens, zovu još, i to sa razlogom „supergrabljivac“. Tokom vekova, čovek je podizao velike gradove, gradio auto-puteve, koji  remete život u šumama (sprečavajući prirodne migracije životinjskog sveta), izazivao je šumske požare, sekao šume i nemilosrdno lovio.

    Ribarske mreže koje plutaju, đubre bačeno u more, radioaktivni otpad izbačen u morske jame. Ljudi već dugo vremena zloupotrebljavaju mora i mnoge vrste, poput delfina, trpele su posledice. Plastični prstenovi sa sokova, na primer, uguše i ubiju mnogo riba.

    Nedavno je u Tihom okeanu između obala Čilea i Uskršnjih ostrva, otkriveno ogromno ostrvo nerazgradive sitne plastike površine od neverovatnih  milion kilometara. Ostrva plastike formiraju morske struje.  Uprkos našoj „inteligenciji“, svake godine ljudi u okeane i ostale vode bace oko osam miliona tona plastike. Ima li to ikakve logike.

    Pogledajte trominutni crtać, autora Stiva Katsa, kroz koji je provučena snažna poruka kako čovek, njegova nemar i sebičnost utiču na prirodu.

    Planeta živi na kredit

    Postoji nešto što se zove “Earth Overshoot Day” a to je datum u godini kada je čovečanstvo potrošilo više prirodnih resursa nego što Zemlja može da obnovi u istom tom periodu. Svake godine taj dan dolazi sve ranije ove godine je to bio 2. avgust.

    To bukvalno znači da smo za sedam meseci emitovali veću količinu štetnih gasova, zagadili okeane i šume više nego što mogu da podnesu za godinu dana. Takođe, smo ulovili mnogo više ribe, isekli mnogo više drva i konzumirali više vode nego što Zemlja može da proizvede u tom periodu.

    Na nama je velika odgovornost

    Zahvaljujući svojoj inteligenciji, čovek je preuzeo ulogu najvećeg kolonizatora planete. Ali nikada ne sme da zaboravi da je i on deo ovog velikog lanca, makar bio i na njegovom vrhu! To što je na vrhu lanca mu ne daje za pravo da uništava sve što mu padne pod ruku, već odgovornost da zaštiti prirodu i svoje stanište. Nažalost, uprkos svojoj inteligenciji čovek je na rubu da uništi ono savršenstvo koje se uspostavljalo milionima godina. Poslednjih godina, a i decenija, čovek u večitoj trci za bogatstvom sve više uništava prirodu, staništa biljaka i životinja i menja čitave ekosisteme.

    Sada kao nikada pre, konačno smo svesni koliko je za planetu važno da se potrudimo da je sačuvamo, drugu planetu i drugi dom nemamo. Nismo sami na ovoj planeti, delimo je za milionima drugih vrsta, koje svesno ili nesvesno ugrožavamo i uništavamo. Možemo li se dozvati pameti i svoju inteligenciju upotrebiti da sačuvamo prirodu, ekosisteme, životinje i biljke. Hoćemo li umesto „supergrabljivica“ postati „superčuvari“? Čovek može i to, kao i mnogo više!

    Svest o očuvanju životne sredine mora se podizati svakoga dana, u porodici, kući, vrtiću, školi, na poslu i ulici. Svuda gde ima ljudi, jer životinje znaju.

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr WhatsApp Email
    Previous Article6 koraka od ideje do sopstvenog bloga
    Next Article Najbrže životinje na svetu + najbolji skakač
    Predrag Konatarević
    • Website

    1 komentar

    1. djole on 24. marta 2021. 22:33

      Ljudi su postali prava pošast, uništavaju sve što im dođe do ruke, tako i ne čudi sve ovo što nam se dešava. Igleda da je priroda rešila da uzvrati udarac.

      Reply

    Leave A Reply Cancel Reply

    Poslednje sa bloga

    Pakovanje hrane za kućne ljubimce: Saveti za uspešan posao

    16. marta 2023.

    Najlepši uskršnji kolači koji treba da se nađu na vašoj trpezi ovog Uskrsa

    14. marta 2023.

    Bitni faktori koji najbolje porodične restorane razlikuju od onih običnih 

    13. marta 2023.

    Kako da ženski noćni izlazak protekne bezbedno?

    13. marta 2023.
    Skorašnji komentari
    • Posao copywriter - Kako da postaneš dobar copywriter? - Blogeraj na Kako podstaknuti kreativnost za pisanje – trikovi i saveti
    • artemis.992 na Kako pravilno skuvati pirinač + recept za sutlijaš sa sokom od kupina
    • artemis.992 na Narmerova paleta, Oziris i hram u Abidosu
    • Marko na Slepo kucanje – tehnika koja će vam omogućiti veću produktivnost
    • djole na Nemojte zaboraviti da „naša“ planeta nije samo naša
    Priče sa najviše komentara

    Veštine koje morate posedovati kako biste postali uspešan bloger

    24. marta 2021.

    Nemojte zaboraviti da „naša“ planeta nije samo naša

    24. marta 2021.

    Slepo kucanje – tehnika koja će vam omogućiti veću produktivnost

    23. marta 2021.

    Narmerova paleta, Oziris i hram u Abidosu

    23. marta 2021.

    Saznajte prvi

    Prijavite se na naš newsletter i budite prvi obavešteni o novostima sa našeg servisa.

    O nama
    O nama

    Dobrodošli na Blogeraj, pravi mali raj za Blogere. Ovaj onlajn servis nastao je sa namerom da iznedri novu generaciju blogera.

    Ideja je da ovde okupljamo mlade i talentovane ljude i pomognemo im da usavrše svoje pisanje, stil, tehniku, da oplemenimo njihove ideje i da pomognemo da se one realizuju.

    Najnovije na sajtu

    Pakovanje hrane za kućne ljubimce: Saveti za uspešan posao

    16. marta 2023.

    Najlepši uskršnji kolači koji treba da se nađu na vašoj trpezi ovog Uskrsa

    14. marta 2023.

    Bitni faktori koji najbolje porodične restorane razlikuju od onih običnih 

    13. marta 2023.
    Najnoviji komentari
    • Posao copywriter - Kako da postaneš dobar copywriter? - Blogeraj na Kako podstaknuti kreativnost za pisanje – trikovi i saveti
    • artemis.992 na Kako pravilno skuvati pirinač + recept za sutlijaš sa sokom od kupina
    • artemis.992 na Narmerova paleta, Oziris i hram u Abidosu
    • Marko na Slepo kucanje – tehnika koja će vam omogućiti veću produktivnost
    Facebook Twitter Instagram Pinterest
    © 2023 Blogeraj.com. Designed by InVizija.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

    Sign In or Register

    Welcome Back!

    Login to your account below.

    Lost password?